croată
Oduvijek smo kao vrsta težili tome da živimo što dulje i kvalitetnije, a danas više nego ikad prije slušamo o važnosti prehrane i fizičke aktivnosti kako bismo ostali vitalni i mladoliki. Međutim, ništa nije toliko presudno za naše zdravlje kao dah – tih 25 000 udisaja i izdisaja dnevno koji putuju našim tijelom. Suvremeni čovjek izgubio je sposobnost pravilnog disanja, a posljedice toga su ozbiljne. James Nestor proputovao je svijet u potrazi za rješenjem ovog problema. Na veliko iznenađenje, odgovori se nisu skrivali u pulmološkim ordinacijama, već u blatnim iskopinama drevnih grobnica, tajnim sovjetskim postrojenjima, školama zbornog pjevanja u New Jerseyju i smogom zasićenim ulicama Sao Paola. Nestor je proučavao drevne tehnike disanja poput pranayame, sudarshan kriye, tumma, kao i metodu Wim Hof, te se udružio sa suvremenim pulmonautima ne bi li znanstveno provjerio uvriježene pretpostavke o pravilnom disanju. Rezultati njihovih istraživanja pokazali su da već i male prilagodbe načina na koji udišemo i izdišemo mogu doprinijeti pomlađivanju unutarnjih organa, boljim sportskim rezultatima, spriječiti hrkanje, astmu i autoimune bolesti pa čak i ispraviti skoliozu. Knjiga Dah promijenit će vaše mišljenje o ovoj osnovnoj biološkoj funkciji i način na koji dišete. O autoru James Nestor je autor i novinar koji je pisao za Outside Magazine, The Atlantic, National Public Radio, The New York Times, Scientific American i niz drugih časopisa. Njegova knjiga Dah: Nova znanost o izgubljenom umijeću disanja objavljena je 2020. te je postala trenutni bestseler i provela 18 tjedana na popisu najboljih knjiga New York Timesa u prvoj godini objavljivanja. Američko društvo novinara i autora proglasilo ju je najboljom knjigom u rubrici publicistike za 2020. godinu. Prevedena je na više od 30 jezika. Njegova prva knjiga DEEP: Freediving, Renegade Science, and What The Ocean Tells Us about Ourselves (Duboko: Ronjenje na dah, odmetnička znanost i što nam oceani mogu reći o nama) objavljena je 2014. i osvojila je brojne nagrade. Nestor je svoja istraživanja predstavljao na Sveučilištu Stanford, u UN-u, kao i na više od 40 radijskih i televizijskih programa.
